preskoči na sadržaj

Osnovna škola Privlaka

 > O školi  > Povijest
Povijest i osnovne geografske i demografske značajke Privlake

 

Zemljopisni položaj, smještaj, obuhvat i veličina
Privlaka je samostalna općina i naselje u Zadarskoj županiji, u južnoj Hrvatskoj. Privlaka je iskoristila povoljan topografski smještaj na niskom, u podlozi vapnenačkom, te uglavnom pješčanim naslagama prekrivenom poluotoku. Plitke obale nisu omogućile snažniju pomorsku usmjerenost u prošlosti, osim na pjeskarenje, ali su velike mogućnosti poljodjelskog vrednovanja oduvijek bile poticajna osnova za dosadašnji razvoj ovog naselja. Današnji prostor općine Privlaka, osnovane nakon promjena granica općina i županija u Hrvatskoj početkom 1997.godine, obuhvaća 11,034 km na kvadrat sa 2988 stanovnika.

Reljef i građa
Prostor Privlake i njezina kraja obuhvaća jedan od najnižih i najuravnjenijih dijelova primorja Ravnih kotara u dodirnoj zoni s otokom Virom. Obala Privlake izrazito je razvedena. Od ukupne njene dužine na kopneni dio otpada 14,30 km, a na otočki 0,35 km, ukupno 14,65 km.
Obalu oblikuju brojni poluotočići, rtovi, uvale, zatoni, prolazi,itd.

Osnovna obilježja klime
Osnovno obilježje klime Privlake je, kao i u cijelom Zadarskom priobalju,izloženost blagotvorno utjecaju mora, posebice izraženom kroz sjeverozapadna ljetna strujanja zraka(maestral).Sušnost je posebice istaknuta manjim zonama vapnenačke podloge, premda su količine padalina same po sebi dostatne. Kako je posrijedi zona koja je prekrivena mekim naslagama, zadržavanje vlage u tlu kao i voda u podlozi ili na površini, bitno mijenjaju učinke sušnosti.

Biljni pokrov
U najužem obalnom pojasu razvijene su biljne zajednice priobalja s prirodnim pokrovom zeljastih slanuša ili halofita, koje variraju od onih izloženih posolici, pretežito zbog vjetra, do onih koje su inače smještene na morskim obalama, te oni je koje trpe zaslanjena tla.

Tla
Uravnjeni priobalni pojas tu je mahom prekriven mlađim kvartarnim naslagama(pijesci, pjeskovite gline, diluvijalni i aluvijalni nanosi i sl.) Meka građa podloge omogućila je stvaranje znatnih zona pod pedološkim pokrovom koji omogućava značajnu poljodjelsku djelatnost.

Stanovništvo
Privlaka je 1603.godine imala tek 200 stanovnika, 1692.godine 222, a 500 stanovnika prelazi tek polovinom 19 st. Godine 1991. god.popisom je zabilježeno 2752 Hrvata 191 osoba nepoznate nacionalnosti.

Gospodarstvo
Osnovne i starodrevne gospodarske aktivnosti Privlake su poljoprivreda(poljodjelstvo i stočarstvo), vađenje pijeska i gline, ribolov, a u novije vrijeme razvija se i turizam.


Kameno doba u Privlaci

Privlački ¸poluotok dosada nije sustavnije areheološki istraživan. Osobito su rijetka saznanja o najranijim vremenima ljudskog obitavanja na ovom području. Privlačko arheološko društvo (PAD) prihvatilo se zadaće da izradi kompletan pregled nalaza na našem poluotoku od najstarijih vremena (oko 40 000 godina prije Krista) pa do svršetka kamenog doba (oko 2000 godina prije Krista). Istraživanje se provodi isključivo površinskim pregledom terena (njiva) ili usjeka. Naime da bi neki kameni artefakt bio zamjećen, zemlja mora biti izorana (i kišom oprana). Ukupno je pronađeno 3066 raznih nalaza. Dosada su definirani nalazi svih razdoblja ( ne prekinuti niz) od paleolitika pa sve do eneolitika. Ukupno smo nalaze našli na 27 lokaliteta. U paleolitiku među kamenim rukotvorinama prevladavaju razna strugala, noževi, šiljci (svrdla) i sl.

Privlački počeci
Mjesto Privlaka, danas i općinsko središte, čini zapravo više zaselka od kojih su: Selo, Loznica, Batalaža, Grbići, Skoblari i dr. raštrkani su na poluotoku dugom oko 7, a široko oko 4 km. Sam poluotok sa sjeveroistočne strane zatvara Ninski zaljev, a s jugozapadne Zadarski kanal. Prostori koji su karakteristični po plitkom priobalnom moru gdje se bavi skupljanjem školjaka, primitivnim ribarstvom, a nešto kasnije i obradom zemlje te pripitomljavanjem životinja.

Srednjovjekovni spomenici na privlačkom području
Donosimo kraći prikaz ranokršćanskih i srednjovjekovnih spomenika na privlačkom poluotoku. To su uglavnom slučajni nalazi novca i jedna uljanica, pronađeni u moru ispod rta Brtalića. Istraživanjima se utvrdilo postojanje starije ranokršćanske crkve. Osim ostataka crkava pronađeni su ostaci koji govore o prisutnosti srednjovjekovnoga čovjeka na ovome tlu. Nedavni nalaz brončane fibule oblika križa budi nadu u daljna nalažišta koja će bolje osvjetliti razdoblje neposredno prije i poslije doseljenje Hrvata. Česti su simboli križ i golubica- golubica je simbol mira i čistoće, simbol Duha Svetoga. Na području Privlake nalaze se nekoliko ranohrvatskih i srednjovjekovnih sakralnih objekata: Crkva Sv. Brabare, Crkva Sv. Kate, Crkva Sv. Vida, Crkva Sv. Petra i Crkva Sv. Kristofora.

Gospodarska djelatnost
Vinogradarstvo

Prvi spomen Privlake povezan je i s onim što će najviše određivati život Privlačana u dugoj povijesti naseljavanja toga predjela-vinogradstvom. Vinogradska kultura pretpostavlja rad seljaka koji su uzimali manje količine zemlje te na njima zasađivali vinograd. Vino je bila značajna trgovačka roba u srednjem vijeku.


Stočarstvo
Uz poljodjelstvo postojalo je razmjerno i razvijeno stočarstvo. Kmetovi i težaci imali su vlastitu stoku za obradu zemlje, najčešće volove.


Privlačke crkve
Stare privlačke crkve, kao graditeljska baština, makar u oskudnim ostacima, odražavaju kulturu kršćanskih stoljeća, a danas se pred nama pojavljuju kao jedinstveno zdanje, koje se gradilo i dograđivalo generacijama.





Tražilica


Napredno pretraživanje
Traži
Kalendar
« Kolovoz 2021 »
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
26 27 28 29 30 31 1
2 3 4 5 6 7 8
9 10 11 12 13 14 15
16 17 18 19 20 21 22
23 24 25 26 27 28 29
30 31 1 2 3 4 5
Prikazani događaji

KALENDAR RADA

Korisni linkovi

 > Facebook
 > YouTube



CMS za škole logo
Osnovna škola Privlaka / Privlaka,IVANA PAVLA II 53, HR-23233 Privlaka / os-privlaka.skole.hr / os-privlaka-002@skole.t-com.hr
preskoči na navigaciju